Sigurnost i zaštita osobnih podataka na mreži
Pravilima EU-a o zaštiti podataka jamči se zaštita vaših osobnih podataka svaki put kada se oni prikupljaju, primjerice kad kupite nešto na internetu, prijavite se na natječaj za posao ili podnesete zahtjev za kredit banke. Primjenjuju se i na poduzeća i organizacije (javne i privatne) u EU-u i one koji imaju sjedište izvan EU-a no pružaju robu ili usluge u EU-u, poput Facebooka i Amazona, svaki put kada ta poduzeća traže ili ponovno upotrebljavaju osobne podatke pojedinaca u EU-u. Nije važno u kojem su formatu podaci. Bilo da su u elektroničkom ili papirnatom obliku, kad god se pohranjuju ili obrađuju podaci u kojima vas se izravno ili neizravno može identificirati kao pojedinca, moraju se poštovati vaša prava na zaštitu podataka.
Pristanak na obradu podataka – privola Kad poduzeće ili organizacija traže vašu privolu, morate je dati jasnom afirmativnom radnjom, primjerice potpisivanjem obrasca za privolu ili odabirom odgovora da iz jasno ponuđenih odgovora da i ne na internetskoj stranici Privatnost i sigurnost na internetu Internetska ili online privatnost je važna jer vam daje kontrolu nad vašim identitetom te osobnim informacijama. Pažljivo preuzimajte datoteke Najčešće prijetnje za sigurnost na internetu su lažni e-mailovi, koji sadrže linkove koji vode na lažne web stranice. Posebna pravila za djecu
Ako vaša djeca žele upotrebljavati usluge na internetu kao što su društveni mediji te učitavanje glazbe i igara, često će trebati vaše dopuštenje kao roditelja ili pravnog skrbnika. Ispravak vaših osobnih podataka Ako poduzeće ili organizacija pohranjuju osobne podatke o vama koji sadržavaju netočnosti ili nisu potpuni, možete od njih zatražiti da isprave ili ažuriraju vaše podatke. Brisanje vaših osobnih podataka (pravo na zaborav) Ako vaši osobni podaci više nisu potrebni ili se upotrebljavaju nezakonito možete zatražiti njihovo brisanje. To se naziva „pravo na zaborav". Špijunaža i krađa osjetljivih podataka Spyware ili stalkerware je krovni naziv za softvere koji se koriste za internetsko uhođenje. Radi se o programima koji najčešće na pametnim uređajima prate vaše pozive, poruke, kretanja na internetu i slično.
Nije dovoljno jednostavno odabrati da vas nešto ne zanima, primjerice označavanjem polja da ne želite primati marketinške poruke elektroničkom poštom. Morate aktivno potvrditii složiti se da se vaši osobni podaci pohrane i/li ponovno upotrijebe u tu svrhu.
Prije nego što se odlučite pristati trebali biste dobiti sljedeće informacije:
podatke o poduzeću ili organizaciji koji će obraditi vaše podatke, uključujući njihove podatke za kontakt i podatke za kontakt službenika za zaštitu podataka ako postoji
zašto će poduzeće ili organizacija upotrijebiti vaše osobne podatke
koliko vremena će zadržati vaše osobne podatke
podatke o bilo kojem drugom poduzeću ili bilo kojoj drugoj organizaciji koji će primati vaše osobne podatke
informacijeo vašim pravima na zaštitu podataka (pristup, ispravak, brisanje, pritužba, povlačenje privole).
Korištenje slabih lozinki, javna objava privatnih informacija i nepažnja na ono što klikamo, zasigurno ugrožava sigurnost na internetu. Danas postoje brojna digitalna rješenja poput kriptiranja poruka, korištenjaVPN-a, antivirusnih sustava koji mogu pružaju sigurnije surfanje.
No, prevencija je lijek. Znati što klikati, prepoznati lažne web stranice i aplikacije, ignorirati sumnjive e-mailove koje traže naše osobne informacije su ključ za sigurnost na internetu.
Hakeri su vrlo domišljati oko pronalaska načina krađe privatnih informacija kako bi ih iskoristili ili prodali ostalim kriminalcima na dark web-u.
Razvijanje malicioznih tehnologija, virusa te korištenje manipulacijskih taktika i ostalih prijevara su glavna prijetnja sigurnosti na internetu.
Kibernetički kriminal je u sve većem porastu pogotovo od 2020. godine kada je znatno ojačala digitalizacija.
Ono što se potom događa da žrtva upisuje svoje osobne podatke (vjerujući da je legitimna web stranica) ne znajući da ih predaje u ruke kriminalaca.
Naravno, ako dobijete e-mail od nepoznate osobe, sa sumnjivim datotekama i linkovima, koje niste tražili, nemojte klikati na njih. Nego ćete prijaviti e-mail kao spam ili ga izbrisati.
Razlog tome je što te usluge prikupljaju njihove osobne podatke.
Vaše dijete neće više trebati privolu roditelja kad navrši 16 godina (u nekim državama članicama EU-a ta bi dobna granica mogla biti samo 13 godina).
Provjere privole roditelja moraju biti učinkovite, primjerice uključiti slanje poruke za provjeru na adresu e-pošte roditelja.
Ta se pravila primjenjuju i na tražilice, kao što je Google, jer se smatra da su i one voditelji obrade podataka. Možete zatražiti da se iz rezultata pretrage uklone poveznice na internetske stranice koje sadržavaju vaše ime ako su podaci netočni, neprikladni, nebitni ili pretjerani.
Ako je poduzeće učinilo vaše osobne podatke dostupnima na internetu, a vi zatražite njihovo brisanje, poduzeće mora obavijestiti sve druge internetske stranice s kojima su podaci podijeljeni da ste zatražiti brisanje podataka i poveznica na njih.
Neki podaci možda neće biti automatski izbrisani radi zaštite drugih prava kao što je sloboda izražavanja. Primjerice, kontroverzne izjave ljudi u središtu pozornosti javnosti možda se neće izbrisati ako je u javnom interesu da ostanu na internetu.
Ovakvih softvera se možete riješiti tako da vratite mobitel na tvorničke postavke ili odete u postavke mobitela i pronađete popis svih aplikacija.
Proučite popis aplikacija, ako uočite nepoznatu ili sumnjivu aplikaciju, vrlo vjerojatno je neka maliciozna aplikacija. Također, korištenje antivirusnih programa može zaštititi vaše uređaje.